Samo dvije zemlje EU-a žele vojsku bez emisija ugljičnih plinova. Ostali šute i zagađuju

Austrija i Slovenija jedine su zemlje čija su ministarstva obrane preuzela obvezu postizanja neto nulte emisije iz vojnih djelovanja, prema analizi 30 europskih zemalja, a samo otprilike trećina njih izračunala je veličinu svog ugljičnog otiska, piše The Guardian.

Nalazi potvrđuju „dugogodišnju slijepu točku“ u procjenama globalnih emisija, rekao je Florian Krampe, voditelj klimatskih istraživanja u Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (Sipri).

„Zanemarivanje vojnih emisija nije zabrinjavajuće samo u kontekstu klimatskih promjena,“ rekao je. „Ono zanemaruje sve veću svijest o tome da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik za Europu i šire.“

Vojne emisije

Istraživači procjenjuju da svjetske vojske čine 5,5% globalnih emisija - više od letenja, manje od proizvodnje čelika - ali međunarodni klimatski ugovori ne zahtijevaju od vlada da izvještavaju o svojim emisijama.

Aktivisti tvrde da će ova „vojna iznimka“ naštetiti dugoročnoj sigurnosti daljnjim zagrijavanjem planeta i povećanjem sukoba oko resursa poput vode i hrane.

Analiza klimatskih planova vojski 27 država članica EU-a te Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske – koje su se sve obvezale postići neto nultu emisiju do 2050. godine – pokazala je da gotovo nijedno njihovo ministarstvo obrane nema kratkoročne ciljeve za značajno smanjenje emisija niti dugoročne ciljeve za postizanje neto klimatskog učinka jednakog nuli.

Ministarstva obrane zemalja poput Njemačke, Nizozemske, Grčke i Ujedinjenog Kraljevstva izjavila su da „doprinose“ nacionalnim ciljevima postizanja neto nulte emisije, ali nisu postavila vlastite ciljeve da to i ostvare.

„Naš primarni cilj jest i ostaje očuvanje mira“, rekao je glasnogovornik njemačkog Ministarstva obrane. „Zaštita klime ne smije biti na štetu učinkovitosti našeg naoružanja.“

Britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo postavilo si je ambiciozan cilj postizanja neto nulte emisije do 2040. – deset godina prije nacionalnog klimatskog cilja – ali ostali dijelovi oružanih snaga nisu. Glasnogovornik britanske vlade rekao je da će ministarstvo obrane pridonijeti nacionalnom klimatskom cilju „uz očuvanje ili poboljšanje operativne prednosti“.

Oružane snage nekih zemalja postavile su ciljeve za neto nultu emisiju koji obuhvaćaju samo dio njihovih aktivnosti. Belgijsko ministarstvo obrane cilja na klimatski neutralnu infrastrukturu do 2040., dok Portugal planira postati ugljično neutralan u „aktivnostima potpore misijama“ do 2050.

„Potpuna zamjena svih sustava naoružanja ili kompenzacija njihovih emisija ekonomski je neodrživa, zbog čega su napori usmjereni na područja potpore gdje je taj cilj ostvariv“, rekao je glasnogovornik portugalskog ministarstva obrane.

Druge zemlje postavile su ciljeve za 2030. godinu, ali nisu odredile datum za postizanje neto nulte emisije. Norveška planira smanjiti emisije za 20 % u odnosu na razine iz 2019. do kraja desetljeća, dok Irska cilja na smanjenje od 51 % u odnosu na razine iz razdoblja 2016.–2018.

Nedovoljni napori

Aktivisti tvrde da su napori za smanjenje vojnih emisija ugljika znatno manji u usporedbi s drugim sektorima gospodarstva i vjerojatno neće biti dovoljni da nadoknade porast potrošnje na gorivo, infrastrukturu i opremu.

Ellie Kinney, aktivistica za vojne emisije iz Opservatorija za sukobe i okoliš, rekla je da je posljednje dvije godine postojao „znatan zamah“ iza procesa dekarbonizacije vojske, koji je sada ugrožen žurbom Europe da se ponovno naoruža.

„Dekarbonizacija vojske ključna je za našu buduću sigurnost“, rekla je. „Pozivamo vlade da postave jasne ciljeve smanjenja emisija i objavljuju sveobuhvatna i transparentna izvješća o vojnim emisijama stakleničkih plinova.“

Iako će se ugljična intenzivnost vojske vjerojatno smanjiti kako globalno gospodarstvo postaje čišće, stručnjaci ističu da će velika potrošnja fosilnih goriva u vozilima poput zrakoplova, brodova i tenkova zahtijevati ozbiljne napore za smanjenje emisija. Vojni izvori navode da su mnoge današnje mjere – poput ulaganja u solarne panele, dizalice topline i vozila s niskom potrošnjom goriva – potaknute željom za uštedom novca, iako i čimbenici poput smanjenja onečišćenja, smanjenja emisija i povećanja energetske neovisnosti također igraju ulogu.

Glasnogovornik austrijskog ministarstva obrane, koje cilja na klimatsku neutralnost do 2040., rekao je da je najveći napredak ostvaren u dekarbonizaciji zgrada kroz mjere poput kupnje zelene električne energije i proširenja sustava daljinskog grijanja. „Međutim, smanjenje emisija u vojnoj mobilnosti i dalje predstavlja velik izazov, barem dok civilna tehnološka dostignuća ne postanu primjenjiva u vojnim operacijama“, dodao je.

Ministarstva obrane Bugarske, Mađarske i Slovačke nisu odgovorila na zahtjeve Guardiana za komentar. Italija, Španjolska i Češka odbile su komentirati.

Ukupna vojna potrošnja u Europi porasla je za 17 % na 693 milijarde dolara u 2024., prema podacima instituta Sipri, kao dio vala ponovnog naoružavanja nakon godina u kojima europske članice NATO-a nisu ispunjavale obvezu izdvajanja 2 % BDP-a za obranu. Ta politička promjena, potaknuta ruskom sveobuhvatnom invazijom na Ukrajinu, dobila je novu hitnost u posljednjim mjesecima nakon što je Donald Trump doveo u pitanje američku podršku obrani Ukrajine.

Izazov je osigurati da ta ulaganja u obranu dodatno ne oslabe klimatske obveze, rekao je Krampe.

„Sektor obrane više ne smije biti slijepa točka u klimatskim mjerama“, rekao je. „Rastuća vojna potrošnja trebala bi potaknuti zelene inovacije, a ne učvrstiti ovisnost o ugljiku.“